ZRAK U BOSNI I HERCEGOVINI

Jedan od osnovnih problema u Bosni i Hercegovini je što se uvjek bavimo posljedicama - nikad uzrocima. Konstantno u medijskom prostoru imamo diskusije kako smo nezadovoljni političkim elitama, nezadovoljni smo ekonomijom, nezadovoljni smo životnom sredinom - ali uzastopno nam je priča usmjerena na posljedice, a ne na uzroke i konkretne stvari na osnovu kojih možemo inicirati pozitivne promjene.

Šta se dešava?

Bosna i Hercegovina umire. Umire zbog “nas” i svako mora preuzeti svoj dio odgovornosti za to. Prema izvještaju Svjetske banke, najgori smo u Europi kada je u pitanju odnos emigranata u odnosu na broj stanovnika, a to je 49,5%. To bi značilo da je oko 2 miliona naših ljudi u iseljeništvu, što nas svrstava kao 16. na svijetu. Međutim, ima jedna stvar koja je i gora od ovog podatka. U nečemu smo drugi na svijetu - a to je zagađenje vazduha. Samo Sjeverna Koreja ima zagađeniji vazduh od nas, a to su podaci Svjetske zdravstvene organizacije. Svake godine nas umre 3500 od posljedica zagađenja vazduha, a prema nekim procjenama zagađenje vazduha u Bosni ‘pojede’ 21,5 posto bruto društvenog proizvoda kroz smanjenu produktivnost ljudi i troškove za liječenje bolesti uzrokovane zagađenim vazduhom. Još kada na to dodamo posljedice koje će iza sebe ostaviti i koje već sada ostavlja pandemija COVID-19, dolazimo do zaključka da je odavno upaljen crveni alarm.

Ko je u problemu?

Gotovo svi veći gradovi se suočavaju sa problemom nedovoljne kvalitete vazduha koji je nezdrav za ljude. Većinom se radi o prekomjernim koncentracijama PM čestica i azot oksida, dakle, sve ono što nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva: bilo dizel, ugalj ili sagorijevanje drveta. Postalo je opšte poznato da izloženost visoko zagađenom vazduhu povećava rizik od respiratornih infekcija, srčanog udara, moždanog udara i raka pluća. Ugroženi su već bolesni ljudi, a najugroženije kategorije su djeca, stariji i izrazito siromašni usljed stilova života. Vrijedi dodati da su najštetniji zagađivači tzv. fine lebdeće čestice (PM2,5) zato što prodiru duboko u disajne puteve. Štetne efekte izaziva i kratkotrajna (nekoliko sati, dana) kao i dugotrajna izloženost (nekoliko mjeseci, godina) zagađenom vazduhu.

Preporuke građanima

Da bi smo iskusili što manje negativnih posljedica situacije u kojoj se nalazimo, preporučujemo građanima pridržavanja sljedećih preporuka u što većoj mogućoj mjeri

Pratiti upozorenja i informacije o kvalitetu vazduha
Smanjiti boravak i kretanje napolju u vremenu povećanog zagađenja
Ukoliko je va nezdrav, ograničiti djeci kretanje napolju
Izbjegavati dopuštanje djeci da se igraju u blizini jako prometnih ulica. Vozila zagađuju vazduh i do 500 metara udaljenosti od saobraćajnica, čak i onda kada mjerne stanice udaljene od saobraćajnica pokazuju da je vazduh čist.
Ne dozvolite pušenje u zatvorenim prostorijama, pogotovo tamo gdje borave trudnice, djeca, srčani i plućni bolesnici
Prostorije u kojima boravite nemojte grijati pećima na ugalj. Prema preporukama Svjetske zdrastvene organizacije, loženje uglja u pećima je izuzetno opasno po zdravlje i treba ga zabraniti zbog emitovanja niza štetnih i kancerogenih materija
Redovno provjeravajte i održavajte peći, solunare i dimnjake. Što prije izračite prostorije u kojima se pojavi dim.

Gdje do podataka o kvalitetu zraka?

Stava smo da je zabrinjavajuće to što Bosna i Hercegovina imamo izuzetno mali broj mjernih stanice koje mjere sve relevantne pokazatelje vezano za kvalitet vazduha, a to je jedan od razloga zbog kog izostaje informisanje i podsjećanje građana da je u zimskom periodu aerozagađenje mnogo intenzivnije u odnosu na ostatak godine.

Iz tog razloga, postavili smo senzore za mjerenje kvaliteta vazduha u pet opština sjeverozpadne Bosne i Hercegovine, te instalirali tehničko rješenje na adresi prostorija Green team-a, koje 24/7 daje informacije u realnom vremenu, svima koji prepoznaju značaj ovih podataka.

Za one koji žele da se informišu putem interneta, između ostalog sugerišemo sljedeće linkove:

- PurpleAir

- HMZ Republike Srpske

- HMZ FBIH