MOŽE LI CAZIN BITI PRIMJER URBANOG ZELENILA?

Svakim danom gradovi postaju sve zagađenije sredine, a prisjetimo li se da je Bosna i Hercegovina među prvim zemljama u svijetu po aerozagađenju, dolazimo do toga da je stvarno vrijeme da stavimo prst na čelo i mijenjamo stvari - ovaj put na bolje. Konstantno smo obasuti različitim praksama, šta to sve treba da učinimo da dišemo čistiji vazduh i stvorimo sebi prijatnije okruženje, ali u drugom ili možda bolje reći u dvadeset i drugom planu ostaje tema urbanog zelenila.

Iza nas je vrijeme ili bi bar trebalo biti, kada se betonažom površina dokazivala snaga i uređenost prostora. Ideje ozelenjavanja urbanih sredina s vremenom postaju ponovo sve glasnije, a suštinski vuku korijene još iz Mezopotamije, Grčke i starog Rima. Značaj zelenih područja u naseljenim prostorima i njihovo korištenje konstantno se mijenjao sa razvojem same civilizacije. U skladu sa tim, zelene površine su formirane prema potrebama stanovništva, kao i društvenim pravilima.

Manje je poznato da se još u antičkom razdoblju tradicija razvoja zelenih prostora bazirala na ugodnosti, te kulturnim i vjerskim uvjerenjima, ocrtavajući tadašnje umjetničke okvire. Praktično svi vrtovi su težili da predstave sliku raja, kao i težnju prilagođavanja prirode sebi i svojim potrebama. Vrtovi su bili mjesto užitka, ali i ostvarivanja intelektualnih i estetskih normi. Prirodne i uređene zelene površine su bile mahom vezane za elite i bogate slojeve društva, dok je prosječno stanovništvo za uživanje u prirodi bilo je osuđeno na odlazak izvan sigurnosti zidina tadašnjih gradova.

U današnje vrijeme, kada je u pitanju definicija urbanih zelenih površina, manje - više se slažu svi, od ekologa do ekonomista i prostornih planera, da su to javni i privatni otvoreni prostori u urbanim područjima, prekriveni, prvenstveno, vegetacijom koja je direktno ili indirektno dostupna korisnicima.

Ovu temu je zanimljivo posmatrati kroz primjer grada Cazina. Ovaj grad se nalazi na zapadnoj strani Unsko-sanskog kantona uz granicu sa Hrvatskom. U istorijskim izvorima Cazin se spominje od 1522. godine, kada su Osmanlije osvojile utvrđeni grad Knin. Još uvijek nije potpuno poznato, ali se pretpostavlja da je ime Cazin možda izvedeno iz latinske riječi “Casino”, po samostanu Monte Casino u Italiji. Iako je Cazin imao istorijski teške periode, uz nikad neprežaljeni nedostatak što nema “svoju” rijeku, postao je jedan od najprepoznatljivijih krajiških gradova. Razvoj urbanog dijela grada posebno mami pažnju posjetilaca, a nerijetko se znaju čuti oprečni komentari - da li je ovaj grad primjer kako treba ili kako ne treba raditi kada je u pitanju odnos prema urbanom zelenilu.

Šire posmatrano, urbano zelenilo jača identitet grada, može poboljšati njegovu privlačnost za život, rad, ulaganja i turizam, zato ti prostori mogu pridonositi pozitivnom kvalitetu života te konkurentnosti gradova. Pored toga, prisustvo urbanog zelenila utiče na djelovanje negativnih posljedica ljudskih aktivnosti, npr. apsorpcijom onečišćenja, održavaju određeni stepen vlažnosti u atmosferi, utiču na promjene u temperaturi, spriječavaju eroziju tla, doprinose održavanju zdrave životne sredine pročišćujući vazduh, vodu i tlo, pozitivno utičući na urbanu klimu. Međutim, stiče se utisak da se za ozelenjavanje urbanih sredina prije svega odlučuje onda kada je potrebno poboljšati izgled ubranih sredina, tako da bez obzira na motive, suština i značaj urbanog zelenila de facto igraju važnu ulogu u razvoju modernih urbanih sredina.

Da li je Cazin pozitivan primjer ili primjer da može i bolje, najbolje je da procijenite sami.