ZRAK U BOSNI I HERCEGOVINI

Jedan od osnovnih problema u Bosni i Hercegovini je to što se uvijek nosimo s posljedicama - nikad uzrocima. Stalno u medijima vodimo rasprave o tome koliko smo nezadovoljni političkim elitama, nezadovoljni gospodarstvom, nezadovoljni okolišem – ali opetovano je naša priča usmjerena na posljedice, a ne na uzroke i konkretne stvari na kojima možemo pokrenuti pozitivne promjene.

Što se događa?

Bosna i Hercegovina umire. On umire zbog "nas" i svatko za to mora preuzeti svoj dio odgovornosti. Prema izvješću Svjetske banke, najgori smo u Europi po omjeru iseljenika u broju stanovnika koji iznosi 49,5%. To bi značilo da je oko 2 milijuna naših ljudi u izbjeglištvu, što nas svrstava na 16. mjesto u svijetu. Međutim, postoji jedna stvar koja je još gora od ovih podataka. Po nečemu smo drugi u svijetu – a to je zagađenje zraka. Samo Sjeverna Koreja ima zagađeniji zrak od nas, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Svake godine nas 3.500 umire od posljedica zagađenja zraka, a prema nekim procjenama, zagađenje zraka u Bosni “pojede” 21,5 posto bruto domaćeg proizvoda kroz smanjenu produktivnost ljudi i troškove liječenja bolesti uzrokovanih zagađenim zrakom. Čak i kada tome pridodamo posljedice koje će za sobom ostaviti i koje već ostavlja pandemija COVID-19, dolazimo do zaključka da je crveni alarm već odavno postavljen.

Tko je u nevolji?

Gotovo svi veći gradovi suočavaju se s problemom nedovoljne kvalitete zraka, koji je nezdrav za ljude. Uglavnom se radi o prevelikim koncentracijama PM čestica i dušikovih oksida, dakle, svega što nastaje izgaranjem fosilnih goriva: bio to dizel, ugljen ili izgaranje drva. Općepoznato je da izloženost jako onečišćenom zraku povećava rizik od respiratornih infekcija, srčanog udara, moždanog udara i raka pluća. U opasnosti su već oboljeli ljudi, a najranjivije kategorije su djeca, starije osobe i izrazito siromašni zbog načina života. Vrijedi dodati da su najštetniji zagađivači tzv. fine suspendirane čestice (PM2.5) jer prodiru duboko u dišne putove. Štetno djelovanje uzrokuje kratkotrajna (nekoliko sati, dana) kao i dugotrajna izloženost (nekoliko mjeseci, godina) onečišćenom zraku.

Preporuke građanima

Kako bismo doživjeli što manje negativnih posljedica situacije u kojoj se nalazimo, građanima preporučamo da se što više pridržavaju sljedećih preporuka

Slijedite upozorenja i informacije o kvaliteti zraka
Smanjite boravak i kretanje vani u vrijeme povećanog zagađenja
Ako ste nezdravi, ograničite djeci kretanje vani
Izbjegavajte dopuštanje djeci da se igraju u blizini prometnih ulica. Vozila zagađuju zrak do 500 metara od prometnica, čak i kada mjerne stanice udaljene od prometnica pokazuju da je zrak čist.
Ne dopuštajte pušenje u zatvorenom prostoru, posebno u slučaju trudnica, djece, srčanih i plućnih bolesnika
Nemojte grijati prostorije u kojima boravite pećima na ugljen. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, spaljivanje ugljena u pećima izuzetno je opasno po zdravlje i trebalo bi ga zabraniti zbog emisije niza štetnih i kancerogenih tvari.
Redovito provjeravajte i održavajte peći, solane i dimnjake. Što prije očistite prostorije u kojima se pojavljuje dim.

Gdje dobiti podatke o kvaliteti zraka?

Mišljenja smo da je zabrinjavajuće da Bosna i Hercegovina ima izuzetno mali broj mjernih stanica koje mjere sve relevantne pokazatelje koji se odnose na kvalitetu zraka, što je jedan od razloga nedostatka informacija i podsjećanja građana na zagađenje zraka. je puno intenzivnije zimi.ostatak godine.

Iz tog razloga smo instalirali senzore kvalitete zraka u pet općina sjeverozapadne Bosne i Hercegovine, a u prostorijama Green Teama instalirali smo tehničko rješenje koje pruža informacije u stvarnom vremenu 24/7 svima koji prepoznaju važnost ovih podataka.

Za one koji se žele informirati na internetu, između ostalog, predlažemo sljedeće linkove:

- PurpleAir

- HMZ Republike Srpske

- HMZ FBIH