ZRAK U BOSNI I HERCEGOVINI

Jedan od osnovnih problema u Bosni i Hercegovini je to što se uvijek nosimo s posljedicama - nikad uzrocima. Stalno u medijima vodimo rasprave o tome koliko smo nezadovoljni političkim elitama, nezadovoljni gospodarstvom, nezadovoljni okolišem – ali uzastopce je naša priča usmjerena na posljedice, a ne na uzroke i konkretne stvari na kojima možemo pokrenuti pozitivne promjene.

Što se događa?

Bosna i Hercegovina umire. Umire zbog nas – i svatko mora preuzeti svoj dio odgovornosti za to. Prema izvješću Svjetske banke, najgori smo u Europi po omjeru iseljenika u odnosu na broj stanovnika – čak 49,5 %. To znači da se iz naše zemlje iselilo oko dva milijuna ljudi, što nas svrstava na 16. mjesto u svijetu.

No postoji nešto još poraznije od tog podatka. Na drugom smo mjestu u svijetu po zagađenju zraka – odmah iza Sjeverne Koreje. To su službeni podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Svake godine u Bosni i Hercegovini od posljedica zagađenog zraka umre 3.500 ljudi. Prema nekim procjenama, zagađenje zraka "pojede" 21,5 % bruto domaćeg proizvoda, kroz smanjenu produktivnost ljudi i visoke troškove liječenja bolesti izazvanih zagađenjem.

A kada tomu dodamo i posljedice koje je već ostavila i koje će tek ostaviti pandemija COVID-19, dolazimo do nepobitnog zaključka: Crveni alarm je odavno upaljen.

Tko je u nevolji?

Gotovo svi veći gradovi suočavaju se s problemom nedovoljne kvalitete zraka, koji je nezdrav za ljude. Uglavnom se radi o prevelikim koncentracijama PM čestica i dušikovih oksida, dakle, svega što nastaje izgaranjem fosilnih goriva: bio to dizel, ugljen ili izgaranje drva. Općepoznato je da izloženost jako onečišćenom zraku povećava rizik od respiratornih infekcija, srčanog udara, moždanog udara i raka pluća. U opasnosti su već oboljeli ljudi, a najranjivije kategorije su djeca, starije osobe i izrazito siromašni zbog načina života. Vrijedi dodati da su najštetniji zagađivači tzv. fine suspendirane čestice (PM2.5) jer prodiru duboko u dišne putove. Štetno djelovanje uzrokuje kratkotrajna (nekoliko sati, dana) kao i dugotrajna izloženost (nekoliko mjeseci, godina) onečišćenom zraku.

Preporuke građanima

Da bi smo iskusili što manje negativnih posljedica situacije u kojoj se nalazimo, preporučujemo građanima pridržavanja sljedećih preporuka u što većoj mogućoj mjeri

Slijedite upozorenja i informacije o kvaliteti zraka
Smanjite boravak i kretanje vani u vrijeme povećanog zagađenja
Ako ste nezdravi, ograničite djeci kretanje vani
Izbjegavajte dopuštanje djeci da se igraju u blizini prometnih ulica. Vozila zagađuju zrak do 500 metara od prometnica, čak i kada mjerne stanice udaljene od prometnica pokazuju da je zrak čist.
Ne dopuštajte pušenje u zatvorenom prostoru, posebno u slučaju trudnica, djece, srčanih i plućnih bolesnika
Nemojte grijati prostorije u kojima boravite pećima na ugljen. Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, spaljivanje ugljena u pećima izuzetno je opasno po zdravlje i trebalo bi ga zabraniti zbog emisije niza štetnih i kancerogenih tvari.
Redovito provjeravajte i održavajte peći, solane i dimnjake. Što prije očistite prostorije u kojima se pojavljuje dim.

Gdje dobiti podatke o kvaliteti zraka?

Mišljenja smo da je zabrinjavajuće da Bosna i Hercegovina ima izuzetno mali broj mjernih stanica koje mjere sve relevantne pokazatelje koji se odnose na kvalitetu zraka, što je jedan od razloga nedostatka informacija i podsjećanja građana na zagađenje zraka. je puno intenzivnije zimi.ostatak godine.

Iz tog razloga smo instalirali senzore kvalitete zraka u pet općina sjeverozapadne Bosne i Hercegovine, a u prostorijama Green Teama instalirali smo tehničko rješenje koje pruža informacije u stvarnom vremenu 24/7 svima koji prepoznaju važnost ovih podataka.

Za one koji se žele informirati na internetu, između ostalog, predlažemo sljedeće linkove:

- PurpleAir

- HMZ Republike Srpske

- HMZ FBIH